OBRAZOVANJE I RODITELJSTVO
Razvoj ličnih preferencija u razmišljanju počinje još u detinjstvu. Kod dece, one se ispoljavaju kroz načine na koji deca vole da uče. Obrazovanje je, u današnjem konkurentnom svetu, postalo važnije nego ikad, i NBI™, angažovanjem celog mozga, deci može da omogući sticanje mentalne prednosti potrebne za stasavanje u dobro prilagođene odrasle osobe.
Što bolje razumete svoje dete i način na koji ono razmišlja i vidi svet, bićete u stanju da izgradite još bolji odnos, uz uvažavanje vaših i detetovih osobenosti.
Zašto NBI™?
Spoznajom sopstvenih preferencija u razmišljanju, postajete roditelj odnosno pedagog koji u razmišljanju koristi ceo mozak, a tu spoznaju i stečeno znanje primenjujete na okruženje u kojem dete odrasta i time ga činite srećnim, funkcionalnim i kreativnim bićem.
Spoznajom preferencija u razmišljanju vašeg deteta bićete u stanju da ga bolje razumete, način na koji vidi i doživljava svet oko sebe, šta ga motiviše a šta sputava. » prikaži više
Šta je i kako funkcioniše NBI™?
NBI™ je:
- Brz, online upitnik. Za popunjavanje je potrebno 15 do 25 minuta.
- Precizan i detaljan.
- Naučno utemeljen.
- Dostupan na svim regionalnim i drugim svetskim jezicima.
NBI™ instrumenti omogućavaju da nakon što odgovorite na jednostavan online upitnik, u trajanju od 15 do 25 minuta, saznate kako razmišljate tj. KAKO BAŠ VAŠ MOZAK RADI. » prikaži više
Šta su preferencije u razmišljanju?
Primetili ste već da se načini na koji svako od nas opaža detalje, tumači događaje, saopštava odluke, piše mailove, organizuje i planira svoje vreme, udvara se…razlikuju. Sve je to povezano upravo sa preferencijama u razmišljanju.
Preferencije u razmišljanju su načini razmišljanja koji nam najviše „leže“ kada smo u našem najprirodnijem stanju. Kada razmišljamo van naših preferencija osećamo napor a samim tim i manje zadovoljstvo.
Postojanje preferencija u razmišljanju je naučno dokazano. Među najpoznatijim Istraživanjima koja su doprinela razumevanju funkcija mozga (leve i desne hemisfere) sproveli su Roger Sperry i Michael Gazzaniga ranih 60-ih godina prošlog veka. Na temeljima njihovog rada, razvoj NBI™ psihometrijskih instrumenata nastavio je dr Kobus Neethling, uz podršku svog mentora Paul Torrence-a, na Univerzitetu Džordžija u Atlanti.
Iskustva korisnika NBI™
[testimonials paginate=’1′ testimonials_per_page=’5′ show_date=’false’ show_title=’0′ category=’obrazovanje-i-roditeljstvo’]
NBI™ za uzrast od 4-9 godina
Prvih nekoliko godina detetovog života od ključne su važnosti za uspostavljanje veza između moždanih ćelija. To znači da intenzivnije izlaganje nadražajima u tom periodu obezbeđuje bolji rast moždanog kapaciteta.
Alat namenjen mlađoj deci ili NBI™ Young Child Indicator nudi pomoć u razvoju mlađe dece kroz:
- davanje uvida u ŠTA, KAKO, KO i ZAŠTO u ponašanju deteta,
- davanje šanse da se u ranom uzrastu kreira okruženje za dete koje podstiče korišćenje celog mozga,
- pomoć u razumevanju šta znači disciplina, način komunikacije, aktivnost i odnos celog mozga – i život generalno, uz angažovanje celog mozga.
NBI™ Young Child Indicator je pripremljen da najmlađi koji još ne znaju slova mogu da odgovaraju uz pomoć simbola i slika.
NBI™ za uzrast od 9 - 15 godina
U ovom uzrastu deca prelaze u novu fazu u kojoj su školsko okruženje i socijalna interakcija od izuzetne važnosti. Deci je u tom uzrastu potreban novi nivo razumevanja i podrške da bi se izborila sa izazovima ovog novog sveta.
NBI™ alat namenjen učenicima deci omogućava da:
- razumeju način na koji vole da razmišljaju,
- razviju pozitivnu sliku o sebi,
- postanu kreativni u razmišljanju,
- se efikasnije suočavaju sa stresom,
- uče u skladu sa svojim sklonostima u razmišljanju.
NBI™ za uzrast od 15 - 22 godine
Period odrastanja u ovom uzrastu je često veoma traumatičan usled napuštanja detinjstva. To je period koji podrazumeva značajne promene u telu, umu, emocijama, seksualnosti, vrednostima i odnosima.
NBI™ alat za mlade ovog uzrasta osmišljen je kao pomoć u:
- razvoju celog mozga i kreativnog razmišljanja,
- efikasnijem suočavanju sa teškim siutacijama i očekivanjima,
- donošenju pravih odluka u odabiru srednje škole, fakulteta i/ili karijere,
- razvoju uspešne metode učenja,
- ostvarivanju uspešne interakcije sa pripadnicima istog i suprotnog pola,
- razvoju preduzetničkih veština neophodnih za uspeh u 21. veku.
Posmatrajući „podelu“ mozga na levu i desnu hemisferi, zajedno sa „podelom“ na „prednji (kognitivni)“ i „zadnji (afektivni)“ mozak, dobijena su 4 kvadranta, svaki sa svojim specifičnim misaonim procesima.